Percepcija muzike: Uticaj muzike na mozak

Priredila: Ajla Gljiva, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, odsjek za psihologiju

 

“Muzika predstavlja ono što se ne smije reći riječima i ono što se ne smije prešutiti.”

Viktor Hugo

 

Šta je to muzika? Šta nas može naučiti o mozgu, mozak o muzici, a šta oboje o nama samima?
Zašto muzika izaziva različita osjećanja dok je slušamo: zašto nas neka pokreće i pobuđuje pozitivne emocije, dok druga (kao što je škripanje vrata ili lupanje radnika na gradilištu) izaziva neprijatna osjećanja kod nas? Nižu se brojna pitanja o muzici kao motivacija za dalje istraživanje.
Tačna definicija šta bi muzika trebala da predstavlja, ne postoji. Mnogi muziku smatraju umjetnošću koja izražava osjećanja, utiče na raspoloženje i na naše stavove.

“Muzika je najljepša ljudska opsesija, dok muzika i mozak zajedno predstavljaju način da se razumiju najdublje skrivene tajne ljudske prirode.” – napisao je Oliver Saks u svojoj knjizi “Muzikofilija”.

Muzički psiholozi tvrde da:

  • Emocije mogu različito da utiču na naš izbor muzike koju slušamo,
  • Muzika može da izrazi emocije,
  • Muzika može da pobudi emocije kod slušalaca.

 

Muzika ima direktan uticaj na emocije, zbog čega predstavlja odličan alat za prilagođavanje našim emocijama. Sarikalio i Erkila (2007) su sproveli istraživanje na adolescentima, o tome kako i na koje načine ljudi koriste muziku da unaprijede i kontrolišu svoja raspoloženja. Prema informacijama koje su dobili, adolescentima koji su anketirani, muzika služi kao zabava – podiže raspoloženje i popunjava slobodno vrijeme; kako kažu, pri buđenju im oživljava dan i umiruje večer; muzika im predstavlja preusmjeravanje – “Muzika nam skreće pažnju sa neprijatnih misli”; utjeha; umni rad – podstiče na sanjarenje, istraživanje o prošlosti i na kraju “pražnjenje”-može da oslobodi emocije, odnosno ima funkciju pražnjenja i čišćenja.
Sudeći po ovim rezultatima, muzika može da odigra više uloga istovremeno.

Kognicija muzike je interdisciplinaran pristup razumijevanju mentalnih procesa koji su uključeni u muzičko ponašanje, što uključuje percepciju, razumijevanje, pamćenje, pažnju i izvedbu. Kognitivne teorije o ljudskom razumijevanju muzike su područje za istraživanje raznih znanstvenih disciplina, a neke od njih su neuroznanost, psihologija, muzička terapija,.. Psihoakustika se bavi interpretacijom zvuka, dok se kognitivnim aspektima interpretacije tog zvuka kao muzičkog doživljaja bavi upravo kognicija muzike.

Danijel Levitin je u svojoj knjizi iznio neka od najnovijih istraživanja koja je sproveo i israživanja drugih istraživača o muzici. Te studije su dale u uvid značajna pitanja- ako svi muziku čujemo na različite načine, kako onda da objasnimo djela koja ljude emotivno pokreću?!

Najnovija istraživanja su pokazala, kao što je već navedeno, da muzika ima posebnu funkciju u cijelom mozgu. Muzika pobuđuje skoro pa svaki dio mozga kojeg sačinjavaju na desetine raštrkanih mreža koje možemo nazvati “centrom muzike”.

Prema rezultatima koji su dobiveni u funkcionalnoj transkranijskoj Doppler studiji  (Changes of cerebral hemodynamics during music perception: A functional transcranial Doppler study – Sanja Antic, Ulf Jesnsen, et al.), dokazano je da se pri slušanju muzike aktiviraju obje hemisfere mozga. Važnost ove činjenice se ogleda u tome da istovremen rad lijeve i desne hemisfere mozga povećava učenje, pažnju i zadržavanje informacija. Informacija koja se proučava aktivira lijevu, dok muzika aktivira desnu hemisferu. Aktivnosti koje se angažuju od strane dviju hemisfera istovremeno osposobljavaju mozak da bolje obrađuje informacije.

Da bi muzika bila percipirana, neizbježna je aktivacija lijeve moždane hemisfere. To predstavlja korelaciju sa PET istraživanjem koje su izvršili Platel i dr., gdje su došli do rezultata u kojem se direktno ukazuje na lijevu hemisfersku aktivaciju žarišta. U percepciji muzike, desna hemisfera je dominantnija za nemuzičare, jer je desna hemisfera, kako je poznato, više odgovorna za zabavu (kreativnost i sl.). Lijeva hemisfera je odgovorna za objektivnost, racionalnost, znanos,t te muzičari koriste model slušanja sa pažnjom kako bi bolje razumjeli dublje značenje muzike, koji je lateraliziran na lijevoj hemisferi.

Muzika pobuđuje različite emocije i različite dijelove mozga u ovisnosti od spola i dobi.

Dokazano je da muzika utiče na raspoloženje pozitivno i negativno, izaziva fizičke reakcije i ima sposobnost da ojača ili oslabi emocije. Različite vrste muzike djeluju na različite načine i njihovo dejstvo je jasno vidljivo. Muzika opušta srce i puls, smanjuje i povećava krvni pritisak, i poboljšava sposobnost učenja. Utiče na amplitude i frekvenciju moždanih talasa koja se može mjeriti elektroencefalogramom. Karakteristična je brzina disanja i električni otpor kože, a I zjenice se šire.

 

LITERATURA:

  1. Danijel Dž. Levitin, (2012), Muzika i mozak, Psihopolis
  2. Džon A., et al., (2001), Muzika i emocije: Teorija i istraživanje, Oxford, U.K.: Oxford University Press, 487. str.
  3. Karin Petrini, et al, (2011), The music of your emotions: Neural substrates involved in detection of emotional correspondence between auditory and visual music actions, Plos One
  4. Oliver Saks, (2007), Muzikofilija, Clio
  5. Sonja Antić, et al (2006), Chanfes of cerebral hemodynamics during music perception: A functional transcranial Doppler study, Acta Clin Croat, 45:301-307
  6. Saarikallio i Erkkila, (2007), The role of music in adolescents’ mood regulation, Psychology of music, vol 35 (I):88-109