Priredio: Kamber Kamberi
Jezik je dio matice identiteta jednog naroda. Očuvanje jezika jedna je od poluga na kojoj se gradi svijest o prošlosti i budućnosti, aktivno prilazeći sadašnjici. Stanje bosanskog jezika kroz burnu prošlost Bosne i Hercegovine, ponajprije onu nedavnu, bilo je teško, ali, računajući na različite faktore, on je opstao, ali opstanak uslovljava i njegovo aktualiziranje. O životu, a u nekim krugovima “o preživljavanju”, bosanskog jezika, govorit ćemo drugom prilikom.
U narednom članku donosimo tek jedan kraći prikaz određene literature nastale o bosanskom jeziku, na bosankom jeziku. Prikaz se tiče literature nastale u vremenu poslije 1991., godine.
- Senahid Halilović, Bosanski jezik, Baština, Sarajevo, 1991.
Motiv za ovu knjigu je višedesetljetno ignoriranje jezika kojim govore stanovnici Bosne i Hercegovine, te konstantni porast ovoga trenda kroz naučni razvoj lingvistike (posebno leksikografije) srpskohrvatskog /hrvatskosrpskog jezika. Senahid Halilović u predgovoru svoje knjige Bosanski jezik ističe da joj je zadatak osvjetljivanje naziva bosanski jezik i njegovog historijskog kontinuiteta upotrebe; da se radi o pokušaju sagledavanja kontinuiteta vezanosti jezičkog izraza pojedinih autora zamatično, bosansko tle; te da promovira nekoliko publikacija koje su se bavile pitanjem bosanskoga jezika i njegova položaja unutar srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika.[1]
- Senahid Halilović, Pravopis bosanskog jezika, PREPOROD Kulturno društvo Bošnjaka, 1996.
Početkom devedesetih godina prestao je postojati standardni srpskohrvatski jezik, a umjesto njeg danas imamo četiri posebna standardna jezika: bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski. Poslije stoljeća i po manje – više zajedničke norme, krajem XX stoljeća četiri južnoslavenska naroda – Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Crnogorci- kreću zasebnim putevima izgradnje samosvojnih standardnih jezika. Od zajedničke pravopisne norme (one iz pravopisa Matice hrvatske i Matice srpske, 1960. god.) odustali su najprije Zagreb i Beograd. Pojavili su se pravopisi hrvatskoga, potom pravopisi srpskoga jezika. Godine 1996. objavljen je i Pravopis bosanskoga jezika. To je obimnija knjiga, pisana najprije za jezičke stručnjake.[2]
- Fatima Pelesić Muminović, Bosanski jezik Bosnian language, Bemust, Sarajevo, 1997.
Ova knjiga je dvojezično izdanje namjenjena za sve koji uče engleski, te za strance koji uče bosanski jezik.
- Bećir Džaka, Bosanski jezik – početni kurs za perzijance, Naučno istraživački institut Ibn Sina, 1997.
Ova knjiga, kako i sam naslov govori, namjenjena je onim Perzijancima koji žele da nauče bosanski jezik. Predstavlja početni kurs o bosanskom jeziku za osobe sa perzijskog govornog područja.
- Dževad Jahić, Bosanski jezik u sto pitanja i sto dogovora, Ljiljan, Sarajevo, 1999.
Federalno ministrastvo obrazovanja je, 1999. godine kada je ova knjiga objavljena, preporučila ovu knjigu kao širu stručnu literaturu za nastavnike i učenike osnovnih i srednjih škola. Međutim, kako autor navodi u uvodu ove knjige ona nije namjenjena stručnjacima, već ima za cilj da odgovori šta je to bosanski jezik, postoji li on uopće? U stilu je razumljiva svima, te je naučno utemeljena, zaključuje autor ovog djela u uvodu spomenute knjige. Sastoji se od 267 str.[3]
- Refik Bulić, Bosanski jezik – jezičko pravopisni priručnik za učenike osnovnih i srednjih škola, Bosanska riječ, Tuzla, 2001.
Radi se o pravopisnom priručniku, nije teška za razumjeti, odlikovana je jasnoćom i preciznošću.
- Amira Idrizbegović, Bosanski jezik i Bošnjaci, Sejtarija, Sarajevo, 2003.
Autorica u ovom djelu govori o tokovima bosanskog jezika, te o bosanskom jeziku uopće. Govori o veličini obaveze bavljenja jezikom te o potrebi da se tome pristupi vrlo ozbiljno. Radi se o maloj knjizi sa svega 104 str.
- Senahid Halilović, Pravopis bosanskog jezika, Zenica, 2004.
Ova je knjiga svojim obimom i sadržinom ponajprije namijenjena školama, ona predstavlja priručnik za učenike i nastavnike osnovnih i srednjih škola, ali bi mogla udovoljiti potrebama i šire kulturne javnosti. U želji da se korisnicima pomogne pri usvajanju pravopisnih pravila, nastojali smo postići jasnost i preglednost. Grada u ovome priručniku izložena je stoga na poseban način: pojedine se cjeline nižu abecedno (od apostrofa do zvjezdice) – zato će se i bez korišćenja sadržaja lahko pronalaziti ono što je potrebno; svaka zaokružena cjelina sadrži tri dijela – prvo dolazi osnovni tekst s pravilima i primjerima, potom uokviren sažetak teksta i, najzad, na margini su istaknute najbitnije pojedinosti.[4]
- Husnija Muratagić – Tuna, Bosanski, Hrvatski, Srpski aktuelni pravopisi: sličnosti i razlike, Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2005.
Radi se o opširnoj knjizi koja se sastoji od 689 stranica, gdje autor govori o bosansko-srpsko-hrvatskom jeziku, o njihovim sličnostima i razlikama.
- Ilijas Tanović, Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik, Slavistički komitet, Sarajevo, 2009.
Ovo djelo su zajedno sa Ilijasom Tanović pisali i Senahid Halilović i Amela Šehović. Govore o sarajevskom govoru kroz historiju, iz ljetopisa Mula Mustafe Bešeskije, te o osnovnim morfološkim, sintaksičkim, fonetskim i drugima odlikama bosanskog jezika.
- Dževad Jahić, Rječnik bosanskog jezika, autor, Sarajevo
Rječnik je nastao kao rezultat desetogodišnjeg rada autora, izuzetnog poznavaoca nšseg jezika, serbokroatiste odnosno bosniste od formata, velikog znanja i erudicije, kao i tima saradnika eksperata bosanskog jezika.
Ovo je jedno od onih kapitalnih djela bez kojeg bismo sami o sebi manje znali, odnosno djelo iz kojeg će konačno i drugi moći saznati mnogo više o nama. Objavljen je u više tomova.[5]
- Senahid Halilović i drugi, Rječnik bosanskoga jezika, Filozofski fakultet, Sarajevo 2010.
Ovaj rječnik plod je desetogodišnjeg rada Senahida Halilovića, Ismaila Palića i Amele Šehović. Raspolaže sa oko 65. 000 jedinica, sadržavajući riječi iz razgovornog jezika, učene i tehničke riječi, ali i žargonizme i vulgarizme, frazeme i vezane izraze, što, prema riječima Amele Šehović, predstavlja „savremeno stanje, onakvo kakvo jeste a ne kakvo bi jezički stručnjaci željeli da bude“.[6]
[1]https://www.scribd.com/document/232787903/Bosanski-Jezik-Senahid-Halilovi%C4%87, posjećeno: 28.02.2018., godine
[2] Senahid Halilović, Pravopis bosanskog jezika, Zenica, 2004., str. 7.
[3]https://www.scribd.com/doc/33891036/Bosanski-Jezik-u-100-Pitanja-i-100-Odgovora, posjećeno: 28.02.2018., godine
[4] Ibid., str. 7.
[5]https://www.knjiga.ba/rjecnik-bosanskog-jezika-tom-1-odj-a-djo-c-k7141.html, posjećeno: 28.02.2018. godine
[6]https://vijesti.ba/clanak/27632/predstavljen-quot-rjecnik-bosanskog-jezika-quot-senahida-halilovica, posjećeno: 19.3.2018., godine
