Bosna i Hercegovina – država kao i sve druge

Priredio: Haris Sarajlija


 

Sigurno, svako od nas, u javnom prostoru, u razgovoru običnih ljudi čuje tvrdnje kao što su: “Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna država“, ”Bosna i Hercegovina ima glomazan aparat”, „Dejtonski sporazum je kočnica napretka“, i sl. Nemali broj puta listajući društvene mreže naići ćemo na već poznati šablon: ”jedna država, dva entiteta, tri predsjednika,bezbroj lopova“, i tako dalje. Da li je to zaista tako? Koliko nas se usudilo malo dublje analizirati ovaj “vražji poredak” i komparirati ga sa nekim drugim sistemima u Evropi ili svijetu? Nadam se da ćemo vam u ovom članku prikazati neke bitne odrednice političkog sistema u kojem živimo.

 

Svaka država na svijetu, da bi bila članica UN-a, i da bi se kao takva mogla smatrati državom mora u sebi sadržavati nekoliko elemenata a to su: 1) monopol nad legitimnom (ili barem legalnom) primjenom sile, 2) teritorijalnost, 3) suverenitet (unutrašnji i vanjski ) i 4) interakcija sa stanovništvom. Na primjeru Bosne i Hercegovine nalazimo u velikoj većini prisutne sve pobrojane elemente.

 

Monopol nad legitimnom primjenom sile – Bosna i Hercegovina na svojoj teritoriji, iako uz pomalo složenu strukturu sigurnosnih tijela, ima potpuni monopol nad primjenom sile. Svi građani Bosne i Hercegovine svijesni su da će u slučaju kršenja normi ponašanja biti sankcionisani od strane institucija Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta, i to bez pogovora prihvataju, što znači da je primjena sile legitimna.

 

Teritorijalnost – Bosna i Hercegovina ima jasno određenu teritoriju (iako granice nisu još uvjek u potpunosti usaglašene sa susjedima) koju je utvrdila Badniterova komisija.

 

Suverenitet – Vanjski suverenitet Bosne i Hercegovine su potvrdile sve svjetske države. Bosnu i Hercegovinu kao državu, njen teritorijalni integritet, suverenitet i međunarodno-pravni subjektivitet priznala je svaka od 193 članice UN-a, tj nema nijedne države na svijetu koja (makar zvanično) iskazuje stav da Bosna i Hercegovina ne postoji. Ipak moglo bi se reći da Bosna i Hercegovina ima nešto manje unutrašnjeg suvereniteta zbog same prisutnosti međunarodnog faktora u BiH, što se ogleda kroz instituciju visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

 

Interakcija sa stanovništvom – Bosna i Hercegovina, kao i mnoge države svijeta interakciju sa stanovništvom razvija na nekoliko načina a to su najčešće: oporezivanje, participacija demokratskim procesima, sprovođenje zakona, itd.

 

Sve države svijeta se razlikuju po načinu organizovanja političkog sistema, ali, ujedno, većina njih ima zajedničkih nekoliko stvari, a to su: podjela vlasti na izvršnu sudsku i zakonodavnu, imaju šefa države (negdje sa više, negdje sa manje ovlasti), zakonodavno tijelo, i vladu.


Podjela vlasti u Bosni i Hercegovini ( zakonodavna, izvršna i sudska)

 

Zakonodavnu vlast u Bosni i Hercegovini čini Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine koja ima svoja dva doma a to su: Predstavnički dom i Dom naroda. Da bi neki zakon u Bosni i Hercegovini bio donesen potrebno je da ga odobre oba doma.  Dvodomna skupština ili parlament nije nikakav patent ni presedan a pogotovo u višenacionalnim državama. Dvodomni parlament ćemo susresti i u zakonodavnim vlastima: Britanije, Francuske, Japana i još mnogih drugih svjetskih država. Mogućnost veta ili blokade i zaštite vitalnih nacionalnih interesa poznat je kao praksa još u Autro-Ugarskoj monarhiji.

Pored Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imamo tu još i Parlament Federacije BiH koji je također dvodoman, Narodnu skupštinu RS-a i Vijeće naroda RS-a.

 

Izvršnu vlast u Bosni i Hercegovini čini Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

 

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je kolektivni šef države i sastoji se od tri člana koji se biraju neposredno. Svoje odluke, predsjedništvo Bosne i Hercegovine donosi na sastancima uz većinu glasova ili za neke bitnije odluke, konsenzusom. Višečlano predsjedništvo također nije nikakva novost u političkim sistemima. Imali smo ga i u prijeratnoj Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini, a ono je tada brojalo 7 članova. Također višečlano predsjedništvo nalazimo i na primjeru Švicarske. Švicarsko „Savezno vijeće”, odnosno kolektivno predsjedničko tjelo broji 7 članova, među kojima se strogo vodi računa o etničkoj, jezičkoj i rodnoj pripadnosti.

 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na čelu sa predsjedavajućim vijeća ministara. Oni čine vladu Bosne i Hercegovine. Nadležnost vijeća ministara je nešto umanjena u odnosu na druge države jer veliki broj nadležnosti pripada entitetima, ali ni to nije nikakav presedan u svijetu. Uzet ćemo za primjer Kraljevinu Belgiju. Kraljevina Belgija u dijapazonu svojih ovlasti ima samo: odbrambenu, monetarnu i vanjsku politiku. Sve ostalo je preneseno na tri autonomne regije.

 

Sudska vlast u Bosni i Hercegovini utjelovljena je u nekoliko institucija a to su: Ustavni sud BiH, Ustavni sud FBiH, Ustavni sud Republike srpske, Sud BiH, Vrhovni sud FBiH, Vrhovni sud Republike srpske i regionalni sudovi kantona i regija.

 

Ustavni sud BiH je pored Visokog predstavnika u BiH glavni tumač ustava BiH i on donosi konačne odluke (iako se one često osporavaju i ne primjenjuju). Ustavni sudovi entiteta su zaduženi za usaglašavanje zakona koje donose entitetske skupštine sa ustavima entiteta.

 

Sud BiH ima u nadležnosti organizovani kriminal,  ratne zločine i sve ostalo što je obuhvaćeno krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina nema svoj vrhovni sud, ali koordinaciju i nadzor nad entitetskim sudovima i općenito vladavini prava vrši Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine koje ima veoma širok dijapazon ovlasti.

 

Iz svih pobrojanih i obrazloženih elemenata da se jasno utvrditi jedna bitna činjenica, a to je: Bosna i Hercegovina je država, kao i svaka druga država na svijetu.

Komentariši

%d bloggers like this: