Umjetnost islamske kaligrafije – jedinstvo svrhe i forme

Priredili: Belma Dedić i Emir Dedić


U polju različitih umjetničkih izraza, kaligrafija ima važno mjesto. Pojam kaligrafska umjetnost u rječnicima se javlja u 15. stoljeću, međutim u širu upotrebu ulazi tek četiri stoljeća poslije. Islamska kaligrafija je pokazatelj vezanosti muslimana za tekst Kur`ana i Hadisa. Uz svoju estetsku vrijednost kaligrafija je najizraženiji umjetnički izraz u muslimanskim zemljama. Ravnoteža između elemenata kaligrafskog djela, dinamičnost i promjena oblika u skladu sa vremenom, prostorom i okolnostima nastanka stvaraju estetski ugođaj, kako na razini vizuelne, tako i na razini umske percepcije.


Islamska kaligrafija i njeno mjesto u umjetnosti

Riječ kaligrafija dolazi od grč. riječi kalos – lijep + grafein – pisati, i definira se kao vještina čitkog, lijepo pisanja.1

Kur'an kao Sveta Knjiga muslimana imala je središnju ulogu u nastanku i razvoju islamske kaligrafije. Islamska kaligrafija nudi nekoliko različitih stilova, svaki drugačiji od prethodnog, i gdje svaki ima svoja pravila i stilske karakteristike. Kao poseban fenomen umjetničkog izraza kaligrafija ima posebno mjesto u islamu. Za razliku od drugih pisama, islamska kaligrafija pored svojih jasnih i strogih propisa ostavlja umjetniku (kaligrafu) dovoljno prostora i slobode da se harfom ili slovom izrazi u različitim oblicima.2

Umjetnost kaligrafije nije samo središnja umjetnost islama, nego ona predstavlja autentičnu karakteristiku Istoka i ujedinjuje različite tradicije i kulture koje su se ujedinile pod jednom idejom, a to je vjerovanje u Jednog Boga. Za razliku od drugih umjetničkih formi koje su u islamskom svijetu imale svoje uspone i padove, kaligrafija stoljećima traje kao „zajednički umjetnički jezik“ svih muslimana. Pored svoje vizuelno-estetske vrijednosti, kaligrafija je i svojevrsno otjelovljenje Riječi Božije, a inspiraciju za ovakav pristup kur'anskom tekstu muslimanski umjetnici su nalazili u Kur'anu:

Nun. Tako mi pera i onoga što oni pišu,3 / koji poučava peru.4

Lijepo napisana riječ, pored svoje izražajne vrijednosti u smislu prenošenja sadržaja, jeste i umjetnički izraz koji u islamskoj kulturi i civilizaciji ukrašava mihrabe, džamije, nišane, tekije itd. Pa tako i danas predstavlja jedan od najprepoznatljivijih umjetničkih izraza Istoka.5


Estetska značenja islamske kaligrafije i karakteristike arapskog pisma

Traganjem za najljepšim načinom ispisivanja riječi Svetog Teksta muslimana, Kur'ana i Hadisa, umjetnici su vremenom razvili umjetnost arapskog slova ili harfa – husn-i hat (lijepo pismo) u nekoliko pravaca.

Pod islamskog kaligrafijom, podrazumijevaju se umjetnička pisma razvijena na temelju arapskih slova koja su prihvaćena i koja su, vremenom, dobivala izvjesne estetske, dekorativne elemente. Kaligrafija ovisi o individualnoj duhovnoj razini kaligrafa (umjetnika), odnosno odražava stepen čistoće njegove duše i posvećenosti kad uzima pero (kalem), tuš i papir da iscrtava oblike harfova. Kaligraf, kao slikari ili muzičari, komponuje svoje djelo, znak po znak, riječ po riječ, rečenicu po rečenicu, stranicu po stranicu i razgrađuje ga u skladu sa principima dosljednosti i harmoničnosti. Na isti način djelo tumači čitalac, od punina do praznina, od svijetlog do tamnog.

Osobina cjelokupne islamske umjetnosti jeste njezino jedinstvo svrhe i forme. Umjetnost je čitanje suštine u prirodi i davanje vidljive forme toj suštini. Estetsko iskustvo znači razumijevanje kroz ono što je dato putem osjetila, ono što je suština koja djeluje kao princip predmeta koji se opaža. Muslimanski umjetnik je prihvatio uvjerenje da ništa u pojavnom svijetu ne može predstavljati ili izraziti Boga. On je shvatio da je Allah, Onaj Koji se vizualno ne može izraziti, ustavari najviši mogući estetski predmet za čovjeka. Težeći tome muslimanski umjetnik je izumio umijeće dekoracije i dizajna koji se širio u različitim pravcima. Sa poštovanjem prema Svetom Tekstu koje ima svaki musliman, umjetnost pisanja se brzo širila. Čak ni neprijatelji islama nisu bili imuni na ovaj utjecaj. U kršćanskoj Španiji, Francuskoj i Italiji su do danas ostali neki tragovi islamske kaligrafije, kao znak njegove velike estetske moći. Veličina islamske umjetnosti identična je sa islamskom vjerom jer obje teže tome da se očuva distanca naspram uzvišene, transcendentne stvarnosti.Nasr smatra da je kaligrafija ključ za razumijevanje najdubljih dimenzija islama.7

Za razliku od drugih pisama u kojima pojedinačno slovo samo za sebe nema nikakvog značenja, arapski alfabet razvio je znanost o svakom harfu posebno, njegovom značenju, brojčanoj vrijednosti i obliku. Ovo je dovelo do zaključka da svako slovo ima vlastitu snagu i moć. To vidimo u Kur'anu u ajetima koji počinju pojedinim harfovima, a koji u suštinu ne daju riječ ali imaju značenje, iza čega se kriju Božije tajne.8

Jedno slovo ili harf ima različite forme na početku, u sredini ili na kraju rečenice, što doprinosi raznovrsnosti i bogatstvu. Ta slova mogu se prilagođavati različitim, čak i najkompleksinijim oblicima, a da ne izgube ništa od svog značenja, estetske i kaligrafske vrijednosti.

Arapsko pismo pripada grupi semitskih alfabeta. Najraniji spomen arapskog pisma veže se za spomen jazma pisma. Kompletno arapsko pismo koje sadrži sve znakove potrebne za čitanje sastoji se od 28 slova i tri duga i tri kratka vokala. Pisanje ide sa desna na lijevo, a knjiga počinje od stranice koju mi smatramo zadnjom. Prvo slovo alfabeta je elif koje predstavlja modularnu jedinicu na osnovu koje su izrađeni svi ostali harfovi. Karakteristike su:

  • aksialnost,
  • linearnost,
  • ravnoteža i
  • uspravna crta.

Islamska kaligrafija predstavlja za čitaoca koji je sposoban da razumije njene vrijednosti veoma značajnu estetsku i duhovnu emociju koja može osvijetliti smisao njegovog zemaljskog postojanja.9


 

1 Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, Zavod matice Hrvatske, Zagreb, 2001., str. 649.

2 Ćazim Hadžimejlić, Umjetnost islamske kaligrafije, ITD Sedam, Sarajevo, 2009., 14.

Kur'an, Qalam, 1. Besim Korkut

4 Kur'an, Aleq, 4.

http://www.ibn-sina.net/index.php/knjige/112-biblioteka/biblio/1926-kaligrafija-i-islamska-kultura, 23. mart 2018.

Isma’il Readži el-Faruqi, „Estetski principi u islamskoj kulturi“, preuzeto sa: http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Tekstovi/estet.pdf, 24. mart 2018.

7 Mersada Nuruddina Agović, „Islamska umjetnost“, preuzeto sa: https://www.avlija.me/magazin/mersada-nuruddina-agovic-islamska-kaligrafija, 22. mart 2018.

Ć. Hadžimejlić, Umjetnost islamske kaligrafije,str. 11-12.

Luca Mozzati, Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010., str. 53-53.