U periodu od 20.-24. april 2018., godine, Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku bila je domaćinom Drugog predramazanskog susreta reisu-l-uleme sa mladima. Susretu, čija je tema ovaj put nosila naziv: “Mladi – nova snaga i nada džemata”, prisustvovali koordinatori i predstavnici “Mreže mladih” iz svih muftijstava i mešihata Islamske zajednice u BiH. Pored edukativnog sadržaja, skup je obogatilo neobavezno druženje i izlet na Vlašić. Organizatori skupa, Uprava za vjerske poslove Rijaseta – Odjel za mektebsku nastavu i mlade u saradnji sa Kancelarijom reisu-l-uleme, predvidjeli su tri sesije u kojima su prisutni imali priliku čuti obraćanja predstavnika Rijaseta, i drugih službenika IZ: mr. Nusret ef. Abdibegovića, dr. Enes ef. Svrake, dr. Safije Malkić, dr. Ahmet ef. Adilovića, mr. Sulejman ef. Čelikovića, Remzija ef. Pitića, Miralem ef. Babajića, a svoju poruku uputilo je i Udruženje studenata Fakuteta islamskih nauka, koju je izložio predsjednik Udruženja, Ali Drkić. Ispred Udruženja, susretu su prisustvovali i Resul Alić, Dželila Ibrahimspahić i Šejma Mehić.
U nastavku vam donosimo poruku Udruženja izloženu na Drugom predramazanskom susretu reisu-l-uleme sa mladima, tekst pod naslovom: Kako se mladi mogu aktualizirati u okviru IZ-e?
S imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog
Poštovani direktore Uprave za vjerske poslove, mr. Nusrete Abdibegoviću, predstavnici Rijaseta, istaknuti službenici IZ-e, vrijedna i draga omladino, čast mi pripada da vas danas poselamim u ime Udruženja studenata Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Svjesni i značaja i značenja današnjeg našeg susreta, objeručke ga prihvatamo. Sa željom i potrebom.
Da kontekst dozvoljava, rado bismo naše današnje izlaganje, i pismeno i usmeno, izložili jednom rječju: čuti! – pa je ponovili još deset puta. U lepezi od doslovnog do metaforičkog, postaviti riječ čuti na pročelje naše poruke inspiriše nas i Kur'an – sjetite se ajeta koji daju primat sluhu nad ostalim čulima. Na tom tragu valja graditi i kulturu slušanja/osluškivanja. Udruženje studenata FIN-a nastoji ostati vjerno svojoj prirodi, a tako i kulturi slušanja, mobilizirajući svoje potencijale u službi duha mladosti – u redu sa onima, od kojih se, štaviše, i očekuje korak naprijed, prije svih. Stalni korak naprijed. Stoga, svjesni smo da ne smijemo ostati puki posmatrači atmosfere u takvom okruženju; nju se ima doživjeti. Direktni sudionici u kreiranju korisnog sadržaja religijskog, društvenog i kulturnog karaktera, vremenom osjećaju važnost svojih obaveza i prava koje imaju. Ostati ravnodušan na ono što se osluhne u takvom angažmanu, značilo bi pristati na prelahko odustajanje, izraziti nemoć ili čak ugroziti kolektivni interes na koji se toliko pozivamo. Učestvujući, i time prateći društvene tokove, Udruženje nastoji čuti, razumjeti, odgovoriti, uputiti, prenijeti i opisati stanje, razmišljanja i emocije mladih, što studenata Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, što ostale omladine sa kojom se susreću. Rezimirajući ranija razmišljanja koja smo čuli, te ona koja smo potraživali u svrhu našeg današnjeg obraćanja, vodeći se pokušajem da osiguramo potreban nam sukus, rad donosimo u nekoliko podnaslova.
Koliko mladi IZ smatraju svojom?
Neko će dodati: i da li je uopće smatraju svojom? U interakciji sa onima koji su u većoj ili manjoj mjeri angažovani u aktivnostima IZ-e, da se raspoznati njihova prisnost sa Islamskom zajednicom u BiH. Mladi to osjećaju, makar se radilo i o, uslovno rečeno, naslijeđenoj prisnosti – ona postoji. No, budnim okom da se primjetiti na kojoj to distanci mladi stoje u odnosu na IZ, ili bolje rečeno, na kojoj distanci IZ stoji u odnosu na mlade. I naša građanska, ali i nacionalna pripadnost, te ljubav prema domovini, i samo kotiranje IZ-e kao krovne institucije muslimana BiH, razvija emociju bliskosti sa mladim čovjekom. Takvo što je neosporno.
Šta nam (mladima) nudi IZ?
Svojom općom organiziranošću, koja se nerijetko ističe kao unikatna u svijetu, IZ omogućila je prostor za kreiranje platforme s nakanom trajanja. Takav pristup uslovljava dinamiku kojoj će jedan musliman svjedočiti od rođenja do smrti. Dinamiku će omogućiti kreativnost i inovativnost, koju svakako ima ponuditi mladi duh koji odrasta u dosluhu sa islamskim vrijednostima; mladi duh kojem se vjeruje. Obzirom na gore kazano, da se čak i taksativno nabrojati nekoliko faktora koji omogućavaju platformu sa nakanom trajanja, te se upustiti u analizu njihovog značaja, ali imajući u vidu raspon vremena kojim raspolažemo, odabiremo tek nekoliko važnih značajki.
IZ nastoji ostvariti odgojno-obrazovni segment kroz mekteb i islamsku vjeronauku, kada je u pitanju osnovna škola. Također, postojanje 6 medresa, dva fakulteta sa islamsko-pedagoškim predznakom, te Fakulteta islamskih nauka izvjestan su pokazatelj brige IZ-e o održavanju njene vlastite vitalnosti, kao i pružanje prilike mladom čovjeku da se ostvari na različitim poljima (posebno mislimo na medrese).
Na tragu institucije vakufa, IZ posjeduje infrastrukturu. Priroda vakufa kojem je intencija da koristi zajednici, omogućava bitan segment djelovanja – prostor. Naglašavamo: prostor ideja i realizacije istih. Primjetno je, infrastruktura IZe je neiskorištena. Uvažavajući propise vakufa, ima je se staviti na raspolaganje, i ne dozvoliti njenu zloupotrebu.
Specifičan način finansijske stabilnosti IZ-e, te vođenje računa o održavanju muslimanske svijesti o vlastitom imetku, omogućava prikupljanje sredstava kojima se finansiraju različite religijske, društvene i kulturne aktivnosti, omogućava i brigu o obrazovanju mladog čovjeka: stipendije koje IZ omogućava, ne samo učenicima i studentima obrazovnih institucija koje su pod njenim okriljem, već i ostalim, nadaju se kao izrazito važan segment vitalnosti ove institucije. Zbog toga bi i kvalitetnija raspodjela sredstava u svrhu stipendiranja učenika i studenata, dala i mnogo više učinka.
Trudeći se da rezimiramo, istaknuli smo prethodne značajke, akcentirajući da se i mnogo drugih svakako podrazumijeva i ovdje zbog svoje frekventnosti. Niz je različitih i konkretnih primjera koji postoje u okrilju IZ, počevši od džamije čija uloga je da stvori i održi džemat, ali i da ne dozvoli da se u njoj individua izgubi, već joj omogućiti da se prepoznaje još od malih nogu.
Kako se uključiti u rad IZ?
Ekonomska i društveno-politička situacija u BiH često će demotivisati mladog čovjeka, koji usljed toga često odustaje od svojih ambicija. Stoga, volja i želja moraju ostati živi u njemu, i kada je u pitanju njegov odnos spram institucije IZ-e. Tačnije, dužnost IZ-e je da potpiruje vatru entuzijazma i ambicioznosti u mladom čovjeku. Ukoliko podrazumijevamo da je isti doživljava svojom, ili ga se nastoji pridobiti, IZ zajednica koju podupire imamet, obavezana je da bude svjetlo i motiv mladiću i djevojci; obavezna je vratiti im vjeru u sebe – ukazati im povjerenje;
Kao pozitivan primjer mnogi će istaknuti da je Mreža mladih projekat koji obećava. U izvjesnoj mjeri okupio je omladinu na putu očuvanja religijskog i nacionalnog identiteta. Mladi to prepoznaju, i okupljaju se oko takve ideje. No, rađa se i opravdana bojazan: da li će Mreža mladih postati zatvorena zajednica ili svrha samoj sebi? Jedno je jasno: Mreža mladih je projekat koji treba održati živim, i razvijati ga, ali ključna stvar jeste dopustiti mladima da to učine!
Primjetno je da su do sada, u angažovanju mladih, najveću ulogu odigrali pojedinci, prije svega imami, dok je institucionalno organiziranje u svrhu angažmana mladih kaskalo. Mreža mladih je ipak pokazala da postoje načini uključivanja u aktivnosti IZ, ali izazov koji naglašavamo referirajući se na prethodno kazano jeste i: kako doprijeti i do onih mladića i djevojaka kojima, usljed različitih faktora, još uvijek IZ nije bliska tačka prema kojoj će odrediti svoju pripadnost?
Prepreke mladima prilikom uključivanja u rad IZ?
U praksi ćemo se osvjedočiti da prepreke ipak postoje. I to upravo nastale usljed nedovoljno razvijenog, kvalitetnijeg odnosa IZ-e spram pitanja mladih i njihovog angažmana. Ovaj podnaslov definitivno zahtijeva mnogo više vremena i prostora, no naznačit ćemo bitnu okosnicu ove problematike.
Da se dijagnosticirati da u ukupnom svome kretanju IZ ima intervale statičnosti, i to upravo kada je u pitanju odnos spram mladih. Govoreći konkretnije, a pri tome pretočimo li ovu problematiku u retoričko pitanje, rekli bismo: je li to nečija nemoć usljed neznanja i nesposobnosti ili nečije nehtijenje da ispoštuje prirodu otvorenosti (kako se i prezentuje) IZ-e, i prihvati novo, inovativnije, drugačije i plodonosnije? Ovo lahko prerasta u upitnu rečenicu. Mladi su svjedočili tome, što ne može biti ni atraktivan model, kao ni model postignuća, ili platforme gdje će se izraziti znanje, kreativnost i sposobnost mladog čovjeka da se izrazi – otuda zadržavanje mladih na distanci. Istina jeste, da oni koji uče pod krovom obrazovnih institucija IZ-e upravo razmišljaju o ovome. Istina je i da se isti mladići i djevojke ne žele pomiriti sa činjenicom da postoji samo jedna shema koju neko apsolutizira kao jedino važeće pravilo toka stvari u IZ-i! Shvatajući da svijet nije crno-bijeli, već osebujan tok stvari, baš onako kako islam podučava čovjeka, mladi željni promjena neće prihvatiti oblike skučenosti, postojeće i one moguće, koji su se pojavili ili će se pojaviti.
Na prethodno pitanje nameće se i sljedeće: koliko je spektar onoga što IZ nudi uopće širok, i koliko se djevojka i mladića mogu ostvariti na različitim poljima? Počnimo od priznanja: student FIN-a ima povoljniji položaj u odnosu na studenticu FIN-a. Pogledajte samo mogućnost prakse u pozivu (toliko neophodne prakse) – je li djevojkama dato dovoljno opcija? Bit će da nije. A ženu u društvu trebamo koliko i muškarca. Platformu s nakanom trajanja bi sutra oni zajedno trebali nastaviti.
Neprepoznavanje potencijala u pojedincima udaljit će mlade od IZ. Stalna barijera ubija toliko značajnu volju u mladom čovjeku. Dakako, odmicanje od odveć klišeiziranih načina pristupa društvu, stvorit će prostor za nešto svježije, a vjerujemo i efikasnije. U narednim godinama trebat će nam mnogo više od mihraba, vaza, manifestacija večeri Kur'ana, koncerta ilahija i kasida, neaktuelnih tematika raznih tribina, i svih onih aktivnosti kojima možemo popuniti svaki dan u godini – vrijeme će zahtijevati duboko poniranje u želje i potrebe mladog čovjeka. Tražiti, i prepoznavati, ne dozvoljavajući da naši džemati, medrese i fakulteti postanu groblje talenata, a priznat ćemo sebi da se takve stvari dešavaju još uvijek. Takav pristup će dati motiv mladima – pristup povjerenja u čovjeka, njegovo znanje i sposobnost je najsnažniji vjetar u leđa. Parola zajedništva nikada ne smije biti zlupotrebljena u cilju sprječavanja promjena. Naravna zadaća IZ je da osluškuje svoj mladi džemat! U Republici Srpskoj, Federaciji i dijaspori.
Čuti! Čuti! Čuti!
A Allaha Dragog molimo za osnaženje na putu očuvanja i unapređenja naše Zajednice.
A vama, hvala na pažnji!
Foto: Almedin Karić
