Ramazanski intervju: Doc. dr. Senad Ćeman za Mlađak: “Kada smo na Pravom putu trebamo biti svjesni da je put dug, a uspjeh zagarantovan!”

Intervju obavila: Ajla Džagadurov

Priredila: Medina Hadžić, član redakcije


Znamo da je ramazan, kao treći po redu mubarek mjesec, nakon redžeba i ša'bana koji slove kao mjeseci Svevišnjeg Gospodara, dž.š. i Božijeg Poslanika, s.a.w.s., poznat i kao mjesec ummeta. Do sada smo ramazan obilježavali u našim džamijama, kroz mukabele, zajedničke iftare, teraviju namaz, a sada, u izolaciji, prinuđeni smo sve to činiti u nešto manjem broju ili u krugu porodice. Kako pomiriti prethodno navedenu činjenicu sa našom trenutnom situacijom? Stavlja li se u ramazanu teža na ummet ili pak na pojedinačni duhovni napredak, ili je ramazan upravo spoj toga dvoga?

Doc. Ćeman: Bismillahir-ramanir-rahim.

Allah, dž.š., jedino ramazan naziva mjesecom (šehru ramadan) i lijepo ga je oslovljavati sa „mjesec ramazan“. U njemu je spušten Kur'an, kao uputa ljudima s jasnim oznakama Pravog puta i istinskog razlučivanja. Mjesec u kojem se ummet posvećeno trudi steći Božiju blizinu i milost. Može se reći da je mjesec ramazan mjesec dobra svih muslimana ma gdje živjeli. Svugdje je ramazan na svoj način lijep, u nečemu različit, ali u vjerovanju i očekivanju Allahove nagrade isti. Dunjaluk je podložan promjenama, a prilike koje imamo valja znati prepoznavati i iskoristiti. Oni koji su ranije redovno obavljali navedene ibadete danas su spokojniji jer su sigurni da bi to činili i ovaj ramazan da je drugačije stanje. Vjerniku nije teško pomiriti se sa Božijim određenjem obzirom da u kader vjeruje i priželjkuje bolje stanje. Ramazan je spoj suštine i forme ibadeta, pojedinačne i kolektivne duhovnosti, gladi stomaka i sitosti duša, nepopustljivosti u vjerovanju i umjerenosti u djelovanju.   

Postoji fetva o davanju zekata i sadekatu-l-fitra u Bejtu-l-mal, međutim to pitanje se iz godine u godinu problematizira i zahtijeva konstatno napominjanje kako nas tako i šire javnosti. Vi ste već govorili o ovom fenomenu. Naši studenti se svakodnevno suočavaju sa pitanjima, pa i konfliktima mišljenja koja idu u tom smjeru, stoga se postavlja pitanje: kako da se postavimo u toj situaciji, kako da na najbolji način pojasnimo ljudima zašto je važno poštovati autoritet Islamske zajednice i ostvariti jedinstvo u davanju zekata i sadekatu-l- fitra?

Doc. Ćeman: Šerijat je sazdan na objavi (nakl) i razumu (akl), a obaveza uleme je tumačiti propise vjere i iznalaziti načine primjene Božije norme u savremenim okolnostima, u duhu objave i razuma. Ulema je dužna upoznati vjernike sa učenjem i nalogom vjere, a na vjernicima je hoće li i u kojoj mjeri to primjeniti u životu. Zvanično tumačenje propisa vezanih za prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra je velikoj većini džematlija jasno i prihvatljivo. Odgovornim ponašanjem pokazuju drugima da smo zajednica reda, uvažavanja sebe i drugih, poštivanja vrhovnih vjerskih autoriteta, prakse prvih generacija muslimana i džemata. Pitanje zekata i vitara treba posmatrati u cjelini, u realnim, a ne idealnim okolnostima, vodeći računa o ukupnom stanju i potrebama muslimana. Razmišljajmo o posljedicama naših odluka i radimo na institucionalnom islamskom djelovanju. Volio bih da naši studenti razgovjetno objasne dokaze o šerijatskoj validnosti Bejtu-l-mala i ne ulaze u polemike obzirom da je teret dokazivanja u ovom slučaju na onima koji ne poštuju odluke ulu-l-emra, odnosno reisu-l-uleme i Vijeća muftija. Ostanimo prepoznatljivi po odanosti edebu postača, kažimo onima koji bi da se raspravljaju da mi postimo. Glasnost i brojnost oponenata institucionalnom prikupljanju zekata je prividna, obzirom da pokazatelji govore o tome kako iz godine u godinu raste broj i iznos uplata zekata putem ustanova Islamske zajednice. Tako se stiče dojam da oni koji uglavnom ne daju zekat su najglasniji po ovom pitanju, za razliku od onih koji šute – i daju zekat u Bejtu-l-mal. Islam je veličanstvena vjera zasnovana na istini i samo treba istinu promovirati.   

Svjedoci smo toga da naš narod radije pribjegava nekim drugim izvorima, ponajviše onim na društvenim mrežama, nego što se u svojim pitanjima i dilemama obraćaju učenjacima (ulemi). Ima li prostora samokritici kako bismo prebrodili ovaj problem i ostvarili željeni efekat?

Doc. Ćeman: Ima prostora za samokritiku i traganje za sretnijim rješenjima. Uvijek može bolje. Svi koji žele postaviti pitanje o islamu trebaju biti predmet naše mobilnosti i susretljivosti. Naš narod ima povjerenja u Islamsku zajednicu, ali im je nekada jednostavnije obratiti se drugima za informaciju. Vjerujem da svi uviđamo kako je bolje imati zvaničan stav zajednice po određenom pitanju. Tako i drugi rade i zaista ne vidim razlog zašto to ne bi slučaj sa tumačenjem islama u našim prilikama. 

Ovih dana izlazi knjiga Kratki ramazanski vodič o prehrani čiji ste koautor. Prije svega Vam čestitamo na tom izuzetnom projektu. Mnoge druge kulture koje se vezuju za različite religije imaju svoje propise za zdravu ishranu. Muslimani su sve ovo naučili iz sunneta Božijeg Poslanika, s.a.w.s.,  i kasnije njegovali i prakticirali kroz slijeđenje sunneta i održavanje edeba. Međutim, svjedoci smo raznih bolesti i nelagoda gdje možemo reći da ishrana igra veliku ulogu. Koliko smo svjesni da porijeklo hrane, odabir iste, njena pripema i način na koji je konzumiramo imaju utjecaja na naše fizičko i duhovno zdravlje i naš organizam, samim tim i  na naš bereket? Da li se danas muslimani pridržavaju sunneta Božijeg Poslanika, s.a.w.s., u ovom njegovom segmentu?

Doc. Ćeman: Hvala Vam na čestitkama. Da, knjiga je štampana nakon dvogodišnje pripreme i rada na građi sa uvaženim prof. dr. Midhatom Jašićem i mr. Damirom Alihodžićem. Pored jednostavnog vjerskog sadržaja o mjesecu ramazanu detaljno je obrazložen zdravstveni i nutritivni aspekt ramazanskog vremena i ponuđena, po prvi puta na našem jeziku, sinteza tradicionalnog islamskog učenja i kvalitetnog vodiča za prehranu postača. Za mnoge preporuke dobrih prehrambenih navika znamo iz hadisa Allahovog Poslanika, s.a.w.s., ali ih u ovoj knjizi imamo priliku prepoznavati u stručnom objašnjenju tehnologa hrane i halal standarda prehrane. Ishrana je svakako važan faktor zdravlja obzirom da hrana može biti lijek, a može i bolest. Nismo toga dovoljno svjesni i to je bio jedan od razloga nastanka ove publikacije. Stiče se dojam kako se muslimani ne pridržavaju kur'anske smjernice o nepretjerivanju u hrani i piću, a zanemarivanje sunnetskih uputa o prehrani nerijetko vodi ka ozbiljnim zdravstvenim problemima. Mlađa populacija uglavnom nema zdravstvenih problema uzrokovanih lošim prehrambenim navikama, ali sa vremenom počinje uviđati mudrost poruka islama u svemu pa tako i u ishrani. Zdravo konzumiranje hrane je samo ono koje je halal i uvjetovano potrebom organizma, a ne navikom. Jedimo iz potrebe, a ne iz navike i bit ćemo zdraviji. Siguran sam da u ovom segmentu ima mnogo više prostora za prakticiranje sunneta od pojedinih ibadeta radi kojih se nekada mogu čuti i žučne rasprave. Dokažimo privrženost islamskom stilu življenja putem načina ishrane. Odoljeti hrani jeste za mnoge izazov, ali vrijedi biti ustrajan u tome. Zdravlje je naša zajednička odgovornost i ono je posebno naglašeno u vremenu pandemije.        

Kao Vaši studenti, svjesni smo uspjeha kojeg godinama postižete u polju šerijatskog prava, a i sigurni smo da nismo jedini koji to primjećuju. Neke od nas sigurno zanima šta je potrebno da bi se uspjeh ostvario, koliko je ljubavi prema tome što se radi potrebno, koliko odricanja u kretanju ka cilju?

Doc. Ćeman: Svaki naš uspjeh zavisi prvenstveno od Božije pomoći. Iza svakog uspjeha stoji mnogo rada i odricanja. Za uspjeh je potreban određeni talenat i ljubav prema onome što se radi. Ali sreću u uspjehu može donijeti samo iskren nijet jer nijet razlikuje muslimanski uspjeh od drugih vrsta uspjeha. Vjerujem da Vi kao studenti možete uspjeti u svemu što želite. Odrediti jasno cilj, pomoći se strpljivošću i namazom i uspjeh će doći. Problem mladih je ponekad u tome što ne mogu čekati, što im se žuri i što nemaju iskustvo užitka vlastitog truda i uspjeha. Kada si na Pravom putu onda trebaš biti svjestan činjenice da je put dug, a uspjeh zagarantovan. Molite Allaha za čvrstu vjeru, dobro zdravlje i posvećenost poslu pa ćete vidjeti kako rezultati dolaze lakše i brže nego ste mislili.

Koliko je važno da musliman kao pojedinac shvati ramazan kao priliku vlastite duhovne obnove koju nikako ne smije propustiti?

Doc. Ćeman: Vjera se vjerom dokazuje. Jako je važna duhovna stabilnost i ona dolazi vremenom. Sve prilike treba ozbiljno doživljavati, a posebno mjesec ramazan. Duhovna obnova tokom mjeseca ramazana je poželjna i relaksirajuća. Ona je ostvariva tokom mjeseca ramazana, samo se valja dodatno potruditi.

Za kraj, uvijek volimo pitati naše profesore za savjet nama studentima, a i čitaocima, kako da na najbolji način iskoristimo mjesec ramazana. Koje su to aktivnosti, literatura, vrijednosti i navike, koje Vi njegujete, a i nama ih preporučujete?

Doc. Ćeman: Mjesec ramazan je najbolje provoditi u činjenju ibadeta i dobrih djela, u tome je ono što je „hajrun ve ebka“ – bolje i trajnije. To su redovne ramazanske aktivnosti navedene u pitanju kojim ste otvorili ovaj razgovor. Najbolja knjiga je Allahova knjiga i mjesec ramazan je vrijeme Kur'ana prije svega, u svakom smislu. Najbolje vrijednosti su islamske vrijednosti utemeljene na zahtjevu Zakonodavca, a najbolje navike su zdrave navike. Njegujem naviku prekida posta hurmom i vodom, obavljanja akšam-namaza pa sofre, njegujem naviku ustajanja na sehur i njegujem naviku porodične mukabele. Volim postiti i postom se jako ponosim.

Dozvolite mi na kraju da svim muslimanima zaželim primljen post i dobra djela, zaželim dobro zdravlje, nafaku, berićet i čestitam nastupajuće bajramske dane.

Zahvaljujem se web-portalu Mlađak na prilici za ramazanski razgovor, a Vama (studentima) želim uspjeh u sticanju korisne nauke i radu po onome što ste naučili.