Bega Karadža započela je svoj akademski put na Univerzitetu u Sarajevu, gdje je stekla diplomu iz eksperimentalne fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu. Nakon što je dobila Baden-Württemberg stipendiju, nastavilja master studije iz oblasti fotonike u Aalenu, Njemačka. Svoj završni master projekat radila je u saradnji s Univerzitetskom bolnicom u Tübingenu. Njeno putovanje ju je zatim odvelo u Belgiju, gdje je nastavila produbljivati svoje znanje u optičkom modeliranju i luminiscentnim materijalima te stekla doktorsku titulu na KU Leuven-u. Tema njene disertacije bila je “Optičko modeliranje i dizajn LED-ova s kvantnim tačkama na čipu”. Majka je dviju kćerki, Merjem i Nadin.
1. Kada i kako ste zavoljeli prirodne znanosti?
Prirodne nauke, pogotovo fiziku i matematiku, zavoljela sam još tokom osnovne škole. U Sarajevu postoji kvalitetan sistem takmičenja, od školskih, općinskih, do kantonalnih, koja motivišu djecu i uče ih posvećenosti i ljubavi za znanjem. Neki će reći suprotno; kako sistem takmičenja i nije adekvatna motivacija za svako dijete; sa psihološkog gledišta možda i nije, ali meni su takmičenja davala priliku da se fokusiram na ono što stvarno volim raditi. Prednost je i što smo tokom perioda takmičenja bivali oslobođeni nastave.
2. Studirali ste u Njemačkoj i Belgiji. Kakva iskustva donosite iz tih država?
Mislim da se Zapad mora doživjeti i da ga je teško opisati, pogotovo njegove ljude. U Belgiji i Njemačkoj sam upoznala mnogo ljubaznih osoba. Moji profesori na masteru u Njemačkoj su mi dan-danas uzori u ljudskosti i pristupu studentima, prvo kao mladim, ambicioznim ljudima, a potom i kao mlađim kolegama. Belgija je priča za sebe. Na primjer, moja prijateljica, Belgijanka, mi je nakon nekoliko mjeseci poznanstva ostavila ključeve kuće tokom ljeta, kako bi moja djeca imala dvorište i mjesto za igranje, pošto smo tad živjeli u stanu. Ja sam stvarno zahvalna Allahu, dž.š., što je slao divne osobe u moju blizinu, a molim Ga da ubuduće tako i ostane.
Što se tiče univerziteta, imam samo riječi pohvale: od uslova, opreme, do organizacije, sve je prilagođeno studentima i istraživačima da bi postigli što bolje rezultate. Navest ću konkretan primjer. Tokom izrade mog master rada u Tübingenu, mi kao studenti smo imali određeni budžet, koji smo mogli iskoristiti da naručimo dijelove i opremu, koja nam je potrebna za sprovođenje eksperimenata.
Kad već govorim o tome, željela bih dodati još nešto veoma važno. Kao sarajevski student i neko ko poznaje mentalitet naše omladine, uvijek savjetujem mlađe kolege studente da idu vani, na razne razmjene studenata, da rade projekte, završne radove, odu na master vani. Neka ne strahuju da će im to biti razlog zbog koga će možda “izgubiti” godinu. Naprotiv, to donosi jedno značajno iskustvo. Steći nova poznanstva, proširiti vidike, izložiti se izazovima – sve to se pamti tokom cijelog života.
3. Možete li nam ukratko približiti temu vašeg doktorata?
Tema mog doktorata bila je “Optical modeling and design of quantum dot on-chip LEDs”. Tema je bazirana na dvije tehnologije za koje su dodijeljene Nobelove nagrade. Ali krenimo redom, prvo da objasnim šta su to quantum dots—kvantne tačke:
Ako je neko nedavno kupovao TV, možda je primijetio da su u ponudi brojni modeli s raznim skraćenicama. Recimo, Samsung između ostalih nudi i “Neo QLED” i “QD OLED” displeje. Ovo “Q” ili “QD” ukazuje da je za izradu tih displeja korištena “quantum dot” tehnologija. A šta su ustvari quantum dots (kvantne tačke)? Quantum dots (QDs) su nanočestice koje imaju mogućnost apsorbovati kraće talasne dužine svjetlosti, npr. plavu svjetlost, i konvertovati je u svjetlost duže talasne dužine, npr. zelenu ili crvenu. Laički kazano, QDs imaju mogućnost da “mijenjaju” boju svjetlosti. Ali, osnovno što čini kvantne tačke posebnim od drugih luminescentnih materijala jeste da, koristeći iste kvantne tačke, npr. InP, samo mijenjajući njihovu veličinu, odnosno broj atoma, možemo dobiti bilo koju boju iz spektra, npr. narandžastu, zelenu, crvenu, itd. Koliko je važno otkriće kvantnih tačaka za nauku i tehnologiju govori činjenica da je 2023. Nobelova nagrada iz hemije dodijeljena upravo za doprinos razvoju QDs.
Tokom izrade moje PhD teze, ja sam radila na modeliranju kvantnih tačaka, povećanju efikasnosti QD LED i pravljenju QD LED uređaja za razne aplikacije. A sve to koristeći InP QDs.
4. Vaše otkriće objavljeno je u poznatom naučnom časopisu Nano Letters. Da li ste očekivali takav uspjeh?
Nano Letters je naučni časopis koji ima impact factor oko 10. Objaviti rad u ovakvom časopisu iznimno je zahtjevan poduhvat. Mi smo imali odlične rezultate; rad je bio stručno napisan tako da smo uspjeli. Moj profesor Zeger ima visoke ambicije, i kad je rekao da nam je plan objaviti rad u Nano Letters, nije mi bilo svejedno. Naravno, drago mi je da smo postigli željeni cilj.
5. Jeste li ikad razmišljali odustati? Ko vam je bio najveća podrška?
Nisam razmišljala odustati. Ali da je bilo situacija pred odustajanje – bilo je. Doktorat sam započela kad je moja starija kćerka imala šest mjeseci. Na trećoj godini doktorata sam dobila i drugu djevojčicu. Mislim da ovo ne bi bilo moguće bez pomoći moga supruga i moje majke, a kasnije, s mlađom djevojčicom, i bez pomoći muževih roditelja. Molim Allaha Uzvišenog da ih sve nagradi za njihov doprinos mojoj sreći i ostvarenom cilju.
6. Smatrate li da u bosanskohercegovačkim naučnim krugovima nema dovoljno žena koje se bave znanstvenim istraživanjima? Nedostaje li Bošnjacima ljubavi prema knjizi?
Ne bih znala tačan odgovor na ovo pitanje prije nego bih imala potpun uvid u statistiku. Ali, ono što ja primjećujem, ili bar što se tiče naučnica iz oblasti prirodnih nauka, mogla bih kazati da Bosna i Hercegovina ima sigurno jedan solidan tim naučnica, kako u domovini tako i van nje, koje su završile svoje doktorate na najprestižnijim univerzitetima te i dalje rade na polju nauke, bilo na institutima ili fakultetima. Moram ovdje spomenuti dr. Edhema Čustovića čiji su LinkedIn i Facebook profili preplavljeni uspješnim mladim ljudima. I stvarno, kad čitam biografije nekih naših ljudi kojima posveti objavu, budem oduševljena i ponosna. Da čitamo ispod prosjeka – to sigurno.
7. Da li se u budućnosti planirate nastaviti baviti fotonikom ili nekom srodnom oblasti?
Da, i dalje sam na polju fotonike. Imam u planu određene projekte. Vidjet ću kako će se situacija odvijati u skorijoj i daljoj budućnosti. Učenje i razvijanje su, u svakom slučaju, dva cjeloživotna procesa, u kojima uvijek ima prosotra za napredak.
8. Kad biste mladima u Bosni i Hercegovini mogli uputiti jedan savjet, koji bi to bio?
Budite dobri ljudi! Učite, no nemojte zanemariti značaj putovanja i upoznavanja drukčijih svjetonazora; fakultet jeste važan, ali i iskustva koja možete ponijeti s raznih studentskih razmjena i drugih projekata. Stoga, nikad nemojte stagnirati u životu; pružite novi korak, makar on bio neznatan u vašim očima.
Intervju obavila: Nedžma Maksumić
