Priredio: Ajdin Halilić
“Do sad je objavljeno deset prijevoda Kur′ana na što na sprsko-hrvatski, ranije, što na bosanski jezik, kasnije. Sve njih ćemo nabrojati, i dati osnovne podatke o vremenu nastanka, prevoditelju i specifičnostima navedenog prijevoda.”
Kur′an se u Bosni u Hercegovini prevodi već pet stoljeća, ali sve do kraja 19. stoljeća nije izašlo ni jedno izdanje cjelovitog prijevoda Kur′ana. Iako su prvi prijevodi bili pisani na srpsko-hrvatskom ili srpskom jeziku, i njih smo uvrstili u ovo skupinu prijevoda na bosanski jezik. Razlog je što su ovi prijevodi preteče ostalih prijevoda na ovom prostoru, i oni su prvi prijevodi koje je bosanski narod mogao razumjeti.
Kur′an je u bilo kojem smislu savršena knjiga. Njegova nadnaravnost se ogleda u samom stilu njegovog izraza. On nije ni proza ni poezija već „savršeni diktat“ i „jezičko čudo“.[1] Njegov stil je bio dokaz da on ne potiče od Poslanika Muahmmeda, s.a.v.s., i da ne može da bude njegov govor.
Među muslimanima je dugo postojalo stanovnište da Kur′an nije uopće dozvoljeno prevoditi. Među Bošnjacima ovo stajalište su zastupali urednici časopisa „Hikmet“ iz Tuzle, koji je izlazio pod uredništvom Ibrahim Nakki Čokića. Smatrali su da prevođenjem Kur′ana došlo do prekrajanja i laičkog tumačenja principa Kur′ana po volji prevoditelja.[2]
Prvi prijevod Kur′ana na ovom području je bio prijevod nemuslimana, Miće Ljubibratića u Beogradu na srpsko-hrvatski jezik. Tek 1937. izlazi prijevod Kur′ana muslimana, hadži Ali Riza Karabega, u Mostaru.[3]
Do sad je objavljeno deset prijevoda Kur′ana na što na sprsko-hrvatski, ranije, što na bosanski jezik, kasnije. Sve njih ćemo nabrojati u sljedećim podnaslovima i dati osnovne podatke o vremenu nastanka, prevoditelju i specifičnostima navedenog prijevoda.
Mićo Ljubibratić preveo je Kur′an sa francuskog ili ruskog jezika. Važno je napomenuti da je ovaj prijevod bio na srpsko-hrvatski jezik, a ne na bosanski. On se pojavio 1985. pod nazivom Koran, a štampan je u Beogradu.
Mićo Ljubibratić bio je ustanički vođa, koji je bio zagovornik bratske saradnje između Srba i Bošnjaka. Poduhvat prevođenja Kur′ana bio je motiviran političkim razlozima da bi se kod Bošnjaka izazvali određeni nacionalno-politički efekti.[4]
Ljubibratićev prijevod objavljen je nakon njegove smrti, i to po trošku zadužbine Ilije Miloslavljevića –Kolarca.[5]
Drugi prijevod Kur′ana jeste prijevod hadži Ali Riza Karabega. Ovaj prijevod objavljen je 1937. godine pod naslovom: Kur′an prijevod hadži Ali Riza Karabega. Karabeg je uz prijevod napisao predgovor u kojem je govorio o poteškoćama prevođenja Kur′ana.
Hadži Ali Riza Karabeg bio je istaknuti hercegovački alim. Njegov otac bio je mostarski muftija Mustafa Sidki Karabeg, koji je bio pogubljen pred ulazak austro-ugarskih trupa jer je odbio izdati fetvu o borbi protiv spomenutih trupa. Njegov sin Ali Riza, poslije završene medrese, nastavio je školovanje u Carigradu. Po povratku predavao je vjeronauku u mostarskoj gimnaziji i sarađivao sa časopisima Hikmet i El-Hidaje.[6]
Sačinio je prijevod po uzoru na Ljubibratićev, ali tako što je Ljubibratićev prijevod Kur′ana pročistio izbacivši iz njega skoro sve termine kršćanske teologije i davši im izvorne oblike koji su u jeziku muslimanskih čitalaca u Bosni i Hercegovini.[7]
Pandža-Čaušević prijevod Kur′ana objavljen je 1937., pod naslovom Kur′an časni -prijevod i tumač. Drugo izdanje objavljeno je u Zagrebu 1969., pod istim naslovom. Ovo zagrebačko izdanje služi kao osnov svim ostalim izdanjima.[8]
U vremenu kada je izašao novi prijevod Kur′ana od Čauševića i Pandže došlo je do polemike koja se vodila između pogresivnih i konzervativnih snaga. Čaušević je u to vrijeme bio nosilac pogresivne misli. Napadi su dolazili od strane časopise „El-Hidaje“, koji je okupljao tadašnju konzervativnu ulemu. Napadi na ovaj prijevod nisu bila radi grešaka u prijevodu, već da se još jednom izvrši napad na ličnost Džemaluddina Čauševića.[9]
Pandža i Čaušević su tvrdili da su svoj prijevod izradili prema turskom prijevodu Kur′ana od Omera Rizaa. Organizacija Ilmije utvrdila je da je Pandža-Čauševićev Kur′an Časni doslovni prijevod Rizaova prijevoda, ali da je Omer Rizaa kopirao engleski prijevod Muhammeda Alija koji je bio pripradnik ahmedijske sekte.[10]
Čaušević-Pandža prijevod iz 1937. godine, pročišćen je tako da u narednim izdanjima izostaju mnoga značenja i tumačenja unutar kur′anskog teksta koje je Glavni odbor „El-Hidaje“ argumentirano pobijao.[11]
Besim Korkut je poznati arabist i prevodilac. Njegov prijevod Kur′ana objavljen je 1977. Godine, u Sarajevu i predstavlja prvi naš cjeloviti prijevod Kur′ana s arapskog na bosanski jezik. To je prva njegova prednost u poređenju s drugim prijevodima. Druga prednost je u tome što je Korkut diplomirani arabist Univerziteta Al-Azhar u Kairu i prevodio je Kur′an zarad, isključivo, vjerske svrhe.[12]
Korkut je prije izdanja svoga prijevoda kritizirao drugo izdanje prijevoda Kur′ana od Čauševića i Pandže, a čiju su redakturu izvršili Omer Mušić i Alija Nametak. On je konstatovao da su neka mjesta ispravljena, druga su istala neispravljena, a neka su čak i gore prevedena.[13] Zbog toga se odlučio da sam prevede Kur′an na bosanski jezik.
Prijevod Kur′ana Mustafe Mlive objavljen je 1994. godine (I izdanje). [14] On smatra da je njegov prijevod Kur′ana prvi na bosanskom jeziku.
Mustafa Mlivo je rođen u Bugojnu. Školovao se u rodnom gradu, a visokoškolsku naobrazbu stekao je na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru 1980. Godine, sa zvanjem diplomirani mašinski inžinjer. Danas radi kao sekretar Medžlisa IZ-e Bugojno.[15]
Enes Karić (1958., Višnjevo kod Travnika) sačinio je prijevod Kur′ana te uz njega ponudio prvi cjeloviti komentar Kur′ana. Prvo izdanje njegovog prijevoda izašlo je 1995. godine, u Sarajevu. Sa ovim, Karićevim Prijevodom i Tefsirom, započinje druga faza prevođenja Kur′ana i kur′anologije na bosanskome jeziku.[16]
Za razliku od Čaušević-Pandža prijevoda, koji su iz neznanja posegli za prijevodima koji se kosi s islamskim pravovjerjem, te za razliku od Korkuta koji je slijedio mu′teziliju (racionalistu) Zamhašerija, Karić ne slijedi nijedan pristup islamu, ali nijedan pristup i ne izbjegava, i svome prijevodu daje toliko širok zamah, toliko slobode i mogućnosti.[17]
Prijevod Kur′ana Rame Atajića je prijevod njemačkog prijevoda Kur′ana. Prvo izdanje ovog prijevoda izašlo je 2001. godine u Münchenu. Dr. Ramo Atajić je bio dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu, te je uz nagovor svojih kolega, koji su izrazili želju da prevede njemački prijevod Kur′ana s komentarem, isti preveo na bosanski jezik.[18]
Dr. Esad Duraković je redovni profesor na filozofskom fakultetu na odsjeku za Orijentalistiku. Njegov prijevod Kur′ana objavljen je 2014. godine u izdavaštvu štamparije „Svjetlost“.[19]
On navodi da je njegov prijevod nastao zbog očitih nedostataka u drugim prijevodima. Durakovićev prijevod je bez stilskih ukrašavanja kakvih možemo naći u drugim prijevodima.
Prijevod Kur′ana od Muhammeda Asada sa engleskog preveo je Hilmo Ćerimović. Njegov prijevod objavljen je pod nazivom Poruka Kur′ana, u izdanju El-Kalema 2004. godine. Originalni naziv djela je The Message of the Qur′an.
Muhammed Asad je porijeklom jevrej koji je rođen 1900. Godine, u današnjem poljskom gradu Lavovu. Kasnije će se vratiti islamu i uzeti ime Muahmmed Assad. Putovao je po arapskom svijetu, te je proveo znatno vrijeme u Mekki i Medini, studirao je arapski, Kur′an, hadis ili Poslanikovu tradiciju i povijest islama.[20]
Muhammed Asad je 1955., odlučio da radi na svom vlastitom prijevodu Kur′ana, za koji Ismail Ibrahim Nawwab tvrdi da je bio njegov životni san.[21]
Zadnji prijevod Kur′ana koji se pojavio je od Muhammeda Mehanovića koji je izašao 2013. godine, a izdavač je Lies Stiftung.
On se u ovom prijevodu držao stajališta jednog komentara i to velikog i priznatog mufesira Ibn Kesira. Mehanovićev prijevod ima jednu značajku koja je nedostajala dosadašnjim prijevodima, jer je na početku svake naznačio ne samo broj ajeta, ili da li je objavljena u Mekki ili Medini, već i kada je sura objavljena u vremenskom slijedu objavljivanja.[22]
Od pojave prvih prijevoda Kur′ana do danas, Bošnjaci i dalje rade na njegovom prevođenju. Mali je broj naroda koji se može pohvaliti ovolikim brojem prijevoda Kur′ana.
Svaki prijevod predstavlja posebnu tačku gledišta na kur′anski tekst i svaki nam pomaže u rasvjetljavanju značenja kur′anskog teksta. Kur′an je knjiga koja se čita, ali i knjiga koja se mora razumjeti i čiji propisi se imaju primjenjivati u životu. Zato, prijevodi Kur′ana su velika pomoć ovdašnjem čovjeku da se približi Kur′anu,
Svakom prijevodu treba da prilazimo kritički, ali ne da ga u potpunosti odbacujemo. Kako smo već napomenuli, svaki prijevod je pokušaj prijevoda i sadrži greške, jer ni jedan jezik nije moguće u potpunosti prevesti.
[1] Džemaludin Latić, „Prevođenje najljepšeg govora“, Glasnik Islamske zajednice u Bosni Hercegovini , vol. LXV br. 9-10, 2003., str. 817.
[2] Muhamed Hadžijahić, „Bibliografske bilješke o prijevodima Kur′ana kod nas“, Bibliotekarstvo, vol. XII br. 3, 1967., str. 41.
[3] Dž. Latić, nav. djelo, str. 820.
[4] M. Hadžijahić, Nav. djelo, str. 43-44.
[5] Jusuf Ramić, „Naši prijevodi Kur′ana urađeni posredstvom drugih jezika“, Glasnik Islamske zajednice u Bosni Hercegovini , vol. LXVI br. 11-12, 2003., str. 1064.
[6] Ibid., str. 1063-1068.
[7] Dž. Latić, nav. djelo, str. 830.
[8] J. Ramić, nav. djelo, str. 1069.
[9] Husein Đozo, „Kur′an Časni“, Glasnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine, vol. XXXIII, br. 1-2, 1970., str. 3-4.
[10] Dž. Latić, nav. djelo, str. 832.
[11]Ibid, str. 833.
[12]Ibid., str. 834-835.
[13] J. Ramić. nav. djelo, str. 1074.
[14] Mustafa Mlivo, 101 neispravnost u prijevodima Kur′ana, Autorsko izdanje, Bugujno, 2008., str. 99.
[15] www.mlivo.com > mustafamlivo-biografija, posjećeno: 22.4.2017.
[16]Dž. Latić, nav. djelo, str. 836.
[17]Ibid, str. 837-838.
[18] Abdulhalim Hafadži, „Prijevod Kur′ana s komentarom na bosanski jezik“ (pogovor), u: Ramo Atajić, ur., Prijevod Kur′ana sa tefsirom i komentarom na bosanskom jeziku, München, 2001., str. 11.
[19]Ko je ko u Bošnjaka, Vijeće kongres bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 2000., str. 122.
[20] Enes Karić, „Muhammed Asad: Najljepši dar Zapada islamskom Istoku“ (pogovor), u: Muhammed Asad, ur., Poruke Kur′ana, 2004., str. 12-15.
[21]Ibid, str. 15-16.
[22] Mustafa Prljača, „Novi dotok Kur′anskih smislova“ (pogovor), u: Muhamed Mehonović, Plemeniti Kur′an, Lies Stiftung, 2013., str. 9-10.
